Hvala ti što si danas s nama i prije svega željela bi da se predstaviš mojoj publici. Tko je Sandra?
Diplomirala sam nutricionizam 2015. na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Usavršavala se 5 mjeseci u veronskoj bolnici Ospedale Civile Maggiore. Specijalizirala fitoterapiju s dijetoterapijom 2024. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Vanjski sam suradnik u neurološkoj i dermatološkoj poliklinici u Zagrebu te Domu zdravlja u Umagu. Zajedno sa splitskim timom razvijam zdravstveni software, a zajedno sa psiholozima i liječnikom pišem zdravstveni blog.

Često znamo čuti da nam organizam sam traži ono što mu treba. Koliko je to istina u ovom današnjem društvu u kojem je sve nekako “zbrčkano”. Koliko su se i naši unutarnji signali „pobrčkali“?
Rijetki su danas ljudi koji unatoč ubrzanoj svakodnevici uspiju prepoznati osjete u tijelu, pa tako i osjete gladi i sitosti koji šalju organi probavnog sustava krvlju do mozga. Zato vježbamo svjesno jedenje. Da manje „razmišljamo“ i „osjećamo“ hranu, a više ju osjetimo, uronjeni u naša osjetila. Kada me osoba pita: koliko smijem pojesti ove hrane? – to je prvi red flag koji mi daje do znanja da je potrebno osobu ponovno približiti njenim osjetima sitosti koji su joj urođeni, ali trenutačno utišani.

Ti kao dijetoterapeutkinja pretpostavljam da znaš dosta o tome koliko mi žene imamo dobar ili loš odnos prema tj. s hranom. Reci nam molim te nešto o tome.
Hrana je u očima mnogih predmet kontrole. Kada imaju osjećaj da gube kontrolu nad ostalim segmentima privatnog ili poslovnog života, kontroliraju koju hranu i koliko hrane će pojesti. Imamo i drugu krajnost. U očima nekih žena, i njih mnogih, hrana je nagrada koja kada bude unešena u pretjeranoj količini, do osjeta boli u želucu – postane kazna. Hrana može biti oružje ili oruđe, ovisno kako ju koristimo. Veliki broj žena ju nažalost koristi kao oružje – ranjavajući sebe.

Koju bi ti hranu možda navela da je neki must za žene u perimenopauzi i menopauzi. Na što da obratimo pažnju?
Znanost jednoglasno preporučuje mediteransku prehranu za smanjenje simptoma menopauze, za održavanje tjelesne mase, za očuvanje kostiju i očuvanje kardiovaskularnog zdravlja. Zbog prirodnog, neminovnog smanjenja estrogena u tijelu žene, slabe štitovi koje je estrogen imao za kosti i krvne žile. U ovom je razdoblju ključna suplementacija vitaminom D. A ovisno o simptomima u menopauzi, opravdane su i provjerene suplementacije s ekstraktima pojedinih biljaka. Ključna hrana koje se preporučuje: dosta povrća i voća svaki dan; cjelovite žitarice poput zobi, smeđe riže, ječma, heljde, pira svaki dan; mahunarke (grah, leća, slanutak, soja) barem jednom tjedno; orašasti plodovi i sjemenke (npr. orasi, lanene sjemenke, chia); masna plava riba (losos, sardina, skuša) najmanje 2 puta tjedno; mliječni proizvodi s niskim udjelom masti; hrana koja sadrži fitoestrogene (soja, lanene sjemenke) sa svojim blagim estrogenim učinkom.

Ti si dio ekipe koja se bavi zdravljem crijeva. Analizom stolice dolazite do spoznaja o stanju našeg mikrobioma. Daj nam malo ispričaj o tome jer nisam sigurna da su već slušateljice dovoljno upoznate koliko nam je zdravlje crijeva važno?
U našem tijelu polovica stanica čine bakterije, a polovica stanica čine naše ljudske stanice. Imamo 100 puta više bakterijskih gena u tijelu nego naših ljudskih. I te bakterije itekako utječu na naše zdravlje. Većina bakterija živi u debelom crijevu. One fermentiraju hranu u debelom crijevu i stvaraju molekule koje ulaze u krv i putuju do ostatka tijela djelujući tako na naše zdravlje. Povećavajući nam ili smanjujući rizik među ostalim od bolesti srca i krvnih žila, bolesti probavnog sustava, autoimunih bolesti, anksioznosti i depresije.

Zanima me koja je razlika između prebiotika i probiotika i što bi možda trebalo dodatno unositi u organizam iako i nemamo neke simptome ili stanja koja nas smetaju?
Prebiotik je hrana za bakterije – u najvećem slučaju to su vlakna. Probiotik su dobre bakterije koje pijemo, najčešće inkapsulirane ili u obliku praha. Za dugoročno zdravlje, ne samo crijeva, nužno je svaki dan unositi vlakna. Žene trebaju barem 25 grama vlakana. Ako ne uspiju unositi dovoljno vlakana putem hrane biljnog podrijetla (voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi) poželjno je uzeti dodatak prehrani s vlaknima.

Kako ti ostaješ tako lijepa i mlada. Tvoj recept za dugovječnost.
Masna koža – uništi ti pubertet, ali te kasnije čuva od bora. 😉
I razigrani duh – unatoč svim teškoćama koji ti život servira na pladnju, u svakom danu ima prostora za vedrinu, barem na trenutak. Koliko god neugodnih i bolnih situacija se desilo, nemoj dopustit da prekriju one sitne, ali bitne, lijepe trenutke u danu. Jer ih sigurno ima. Neka svijetle u tami.

Gdje te naše čitateljice mogu pronaći i stupiti s tobom u kontakt?

Neka mi se slobodno jave na mail info@nutrilogia.hr

Hvala ti Sandra na ovom inspirativnom razgovoru!

Tekst: Martina Komerički

🎙️Podcast epizodu u kojoj detaljno pričam o temi s Sandrom pogledajte 👇🏻